May 07

Bugarska

Vinogradarska i vinarska proizvodnja zauzima značajno mjesto u gospodarstvu zemlje, i to zbog njene pretežite izvozne orijentacije. Bugarska se vinogradarski obično dijeli u pet zona. U vinorodnom području uz desnu obalu Dunava (od Vidina do mjesta gdje Dunav prestaje biti prirodna granica prema Rumunjskoj, tj. do Silistra) pretežito se uzgaja crna sorta gamza i iz njena grožđa proizvodi istoimeno stolno i kvalitetno vino. Odatle do granice s Turskom proteže se crnomorsko vinorodno područje s uzgojem ponajvećma bijelih sorata grožđa, među kojima je vodeća sorta dimiat, a prateće su rizling talijanski (graševina), rkaciteli i fetiasca bijela. Vinarska središta ovog vinorodnog područja su Varna i Pomorie. Centralno, tzv. balkansko vinorodno područje (s glavnim središtem proizvodnje i dorade u Karlovu i Trnovu) koje ponegdje označavaju kao dolinu ruža (regija Kazanlik) pročulo se po tzv. „Rosenthaler rieslingu” i jantarno obojenom karlovskom misketu. U jugoistočnom dijelu zemlje (u dolini rijeke Marice i na prostoru između Dimitrovgrada Stare Zagore i Čirpana, pa zapadno do Plovdiva) proizvode se pretežito crne sorte od kojih su na tržištu najpoznatija crna vina pamida, mavruda i caberneta sauvignona. U jugozapadnom vinorodnom području (dijelom uz rijeku Strumu, dijelom od Kjustendila do Melnika) uzgajaju se i bijele (sjevernije) i crne sorte, a iz njihova grožđa proizvode na tržištu cijenjena likerska vina. Od nekadašnjih 143.000 ha (u razdoblju 1986.-1990.) vinogrdarske su se površine smanjile na oko 97.000 ha u 2004., a proizvodnja vina u istim razdobljima prepolovila od 4.434.000 na 1.949.000 hl. Slična kretanja pokazuju i podaci o proizvodnji grožđa koja je od nekadašnjih 8.526.000 dt (1986./1990.) spala na 3.151.000 dt (2004.), i izvozu vina koji je od 1.804.000 hl (1986.-1990.) smanjen na 905.000 hl. Izvoz zobatica je u petogodištu 1986./1990. dosezao 375.000 dt, a zatim naglo smanjen već u slijedećem petogodištu (1991.-1995.) na 20.000 dt i još više u narednim razdobljima, da bi u 2004. spao na neznatnih 2.000 dt. Iste te godine (2004.) uvoz svježeg grožđa bio je višestruko veći od izvoza i iznosio je 29.000 dt. Od ukupne proizvodnje vina, jedna trećina ih je svrstana u stolna, dok su ostala kvalitetna (među koja valja ubrojiti) i desertna, od kojih posebno ističemo „Slavjanku”, kojoj je osnova sorta muškat ruža, te bugarsku maderu koju proizvode pretežito iz prezrela grožđa sorte gamza. Bugarska je u prošlosti proizvodila i značajne količine grožđica i tada je bila svrstana među vodeće uz Italiju, Španjolsku i Grčku. Sada međutim potrebe vlastitog tržišta (od oko 8.000 dt/2004.) namiruje uvozom. U 2004. godini potrošnja vina per cap. iznosila je 17,2 l.. potrošnja svježeg grožđa 7,60 kg, a potrošnja grožđica 0,09 kg.
Gamza (čit. gmza), jedan od mnogih naziva pod kojima je sorta kadarka poznata u vinarskom svijetu.
Dimiat je u Bugarskoj i Grčkoj naziv vinske sorte bijelog grožđa koje u Ukrajini nazivaju galan, u Turskoj dertonija, a kod nas (pretežito u istočnim kontinentalnim vinorodnim područjima gdje je uzgoj te sorte u manjoj mjeri prisutan), jednako kao i u Srbiji i Makedoniji, smederevka.
Rizling talijanski isto što i rizling italski, rizling laški i graševina.
Rkaciteli gruzijska i moldavska sorta bijeloga grožđa iz koje se npr. u Makedoniji proizvode istoimena vina specifične arome i s izrazito visokim sadržajem ukupnih kiselina, zbog čega pretežito služi za sljubljivanje s kvalitetnim vinima kojima ova osobina nedostaje. U Hrvatskoj je ovaj kultivar (Pravilnikom NN 159/04.) svrstan među dopuštene u podregiji Sjeverna Dalmacija.
Pamid (istoznačnice - sinonimi: slankamenka crvena, pamid, saričibuk, a ponegdje pogrešno i plemenka) je vinska sorta za proizvodnju bijelih vina koja zbog crvenkaste boje grožđa, bez obzira na brzu preradbu, a ponekad i dekoloraciju eponitom daje s klorovodičnom kiselinom (HCl) pozitivnu reakciju, (što znači da vino u epruveti uz dodatak jednog ml spomenute kiseline pocrveni). Zbog tog, tek zamjetnog rumenila, a još više zbog niske kiselosti mošta i vina, te osjetljivosti grožđa na sivu plijesan, svi su izgledi da joj budućnost neće biti sjajna.
Mavrodaphne prema statističkim podacima najrasprostranjenija autohtona crna sorta grožđa u Grčkoj.
Muškat ruža crni sorta je grožđa s funkcionalno ženskim cvijetom i zbog toga slabe rodnosti. Sve ga manje ima u Dalmaciji (muškat ruža omiški), ali i u drugim vinogorjima (npr. Istre) gdje je također bio osnova za proizvodnju slatkih vina (muškat ruža porečki muškat crveni). Od vinogradara iz Slavonije upozoren sam kako je ta sorta i u tu podregiju introducirana pred tridesetak i više godina i kako u tim agroekološkim uvjetima daje dobre rezultate. Iako je u odnosu na druge sorte proizvodnja muškata ruža zanemariva, ime mu je vrlo znano i u drugim vinorodnim zemljama (u Pijemontu Italija, moscato delle rose nero, u Francuskoj muscat des roses noir, u Njemačkoj Rosenmuskateller blauer. U Engleskoj literaturi spominje se kao Muscadel of roses black).
Madeira (čit. madera), portugalsko spec. vino s istoimenog otoka. Proizvodi se iz mješavina ili samo jedne sorte po kojoj se može i označavati (sercial je m. svijetlo zlatnožute boje, suha do polusuha; verdelho na okus mekša i slađa; boal jantarna, jako aromatična, slatka i teška, a malmsey slična prethodnoj). Zrelo i prezrelo grožđe se tiješti, odvaja prvi tok od ostalih i odvojeno vrije. Daljnji tijek stvaranja ovog vina zvan maderizacija, provodi se kod temperature od 35 do 70°C, uz nazočnost zraka i oksidativnih kvasaca u drvenoj bačvi. Prije stavljanja u promet pojedini tokovi i godišta se sljubljuju, a, ovisno o starosti i označavaju kao Vintage madera u kojoj je najmlađa komponenta odležala 20 godina u bačvi, (uz eventualnu dodatnu oznaku over 20 years old), Extra Reserve (over 15 years old), Special ili old Reserve (over 10 years old) i Reserve (over 5 years old). Opisani način označavanja ukazuje da su tradicionalni potrošači m. Englezi. Sadržaj alk. u m. varira od 15 do 20% vol., a neprevreli šećer od 0 do 60 g/l, pa o tome ovisi hoće li biti poslužena kao aperitiv ili kao desertno piće. Zbog interesa tržišta m. se proizvodi i izvan domovine, ali takve obvezno valja označiti kao tip madera. Temperaturu, potrebnu za proces maderizacije nije teško postići na otoku Madeiri; bačve se jednostavno ostavljaju na otvorenom ili pod strehom. U drugim, pak, krajevima grade posebne staklenike ili griju podrume, ali ni time ne mogu postići kakvoću svojstvenu onoj portugalskoj.

Izvor: Vinopedia

 

Autor:
Gric-Gric Filed Under:
Kategorija s bocama - Podjela vina
E-mail Ispis PDF

Zanimljivosti

Ispovijesti mladog kuhara

 

Prijatelji:

Vinarske priredbe

Uskoro više informacija. Hvala!

Ostala događanja

Uskoro više informacija. Hvala!

 

Kuhanje s potpisom Facebook

Pratite nas i na Facebooku! Ako Vam se svidi znate što trebate? LIKE;Sviđa mi se...

 

¨¨¨Kontakt / O nama ¨¨
© 2011 www.GRIC – GRIC.com