Apr 20

Crna gora

je vinogradarska samo u svom južnom dijelu, točnije u zetsko-bjelopavlićkoj ravnici i na Crnogorskom primorju. U sortimentu CG tradicionalno prevladavaju sorte crnog grožđa (oko 85%), a među njima, dakako, najviše autohtona vinska sorta vranac, dok su manje zastupljene, prateće merlot crni, cabernet sauvignon, grenache, carignan a u starijim nasadima kratošija, plavka i kadarun crni. Od stolnih kultivara najviše se uzgaja cardinal, alphonse lavallée i muškat hamburg Među bijelim sortama vodeća je vinska krstač, a u novije doba joj se pridružuju župljanka, ugni blanc i smederevka. Od bijelih zobatica najzastupljenija je kraljica vinograda, a znatno manje afus-ali i julski muškat (odn. čapski biser). Površine pod v.l. u 2001. godini iznosile su oko 3.000 ha, proizvodnja grožđa oko 200.000 dt, a proizvodnja vina oko 120.000 hl.
Kratošija crnogorska vrlo kasna rodna vinska sorta crnog grožđa koja se uzgaja i u Makedoniji, ali i u nekim krajevima Dalmacije, gdje se (prema S. Buliću) najčešće zvala kratkošija. To drugo ime ovog kultivara prisutno je i u Crnoj Gori, gdje ju smatraju autohtonom i gdje se razlikuju njena tri tipa; kratošija crna, kratošija krupna i kratošija sitna. Suvremenim molekularno genetičkim postupcima determinacije utvrđeno je da je identična sa Zinfandelom, Primitivom i crnjenkom kaštelanskim (za koji postoje u Dalmaciji i brojne druge istoznačice (tibidrag, tribidrag, pribidrag, zibidrag, grbić). Vina proizvedena iz njena grožđa dobro su obojena, jaka, ekstraktna, skladno kisela i zbog toga pitka. Bez obzira nato, u proteklih pedesetak godina površine pod tim kultivarom nisu se povećavale kao pod jednom drugom, također autohtonom crnogorskom sortom - vrancem. Obnovom vinogradarstva na području Republike Makedonije nakon II. svjetskog rata, među brojnim vinskim kultivarima crnog grožđa sađena je i kratošija, pa su na tržištu tadašnje države bile najpoznatije tikveška, štipska i valandovska kratošija. Pretežni dio proizvedenog grožđa kratošije u Crnoj Gori sljubljuje se s drugim kultivarima crnog grožđa, ponajviše s vrancem.
Plavka ponegdje i plajka, istoznačnice za vinsku sortu crnog grožđa poznatiju pod nazivom plavina je vinska sorta crnoga grožđa udomaćena u vinogorjima Dalmacije, ali je samo u vinogorjima njenih podregija Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija, te u podregiji Hrvatsko primorje uvrštena među preporučene. U popisu vina s oznakom k. z. p. samo su dva i to oba iz šibenskog vinogorja i iz kategorije stolno (s 11 do 12 % vol. alkohola i 5 do 6 g/l ukupne kiselosti), što rječito govori da se njeno grožđe pretežito koristi u proizvodnji ostalih crnih vina (stolnih i kvalitetnih) koja nastaju iz mješavine sorata.
Kadarun crni manje poznata sorta crnog grožđa što se zbog slabe kvalitete i niskog sadržaja šećera, unatoč velikoj rodnosti sve manje uzgaja. Još je ima u vinogorjima Dalmacije, južnije od rijeke Neretve gdje je u cijeloj vinogradarskoj podregiji Srednja i južna Dalmacija pravilnikom (NN 159/04.) uvrštena među preporučene, a zadržala se je i u vinogradima Crnogorskog primorja. Prerađuje se s ostalim sortama, gotovo nikada sama i služi u proizvodnji stolnih crnih, (a s obzirom na to da ne obiluje bojilima) i bijelih vina.
Kardinal (cardinal crveni) i kod nas dobro poznata (kalifornijska) vrlo rana zobatica modro-crvenih bobica, čija je gospodarska vrijednost značajna zbog toga, jer dozrijeva u našim prilikama u doba ljetne turističke sezone. Nastala je 1939. godine križanjem sorata flame tokay i alphonse lavallée, a u Europu je stigla tek poslije završetka II. svjetskog rata (1946.). Ako se uzgaja tamo gdje joj je i mjesto, a to su u našim prilikama južna vinogradarska područja (regija Primorske Hrvatske, kamo ju je prvi puta donio naš ampelograf Jelaska, Marcel), izbjeći će se štete od zimskog smrzavanja i od gljivične bolesti sive plijesni. Ako u doba sazrijevanja padne kiša, kožica bobice uz peteljčicu kružno pukne, a na to mjesto nasele se gljivice botritisa i pepelnice, uzrokujući propadanje i kvarenje. Rješenje je hitna, makar i prijevremena berba i preradba grožđa uz pojačano sulfitiranje radi proizvodnje vinskog alkohola, kako bi se spasilo što se spasiti dade. Naime, u pripremi su propisi prema kojima se iz stolnog grožđa neće smjeti za tržište proizvoditi vina.
Alphonse lavallée(čit. alfons lavale) je crna, po dobi dozrijevanja kasna zobatica porijeklom iz Alžira, koju se zbog osjetljivosti na niske zimske temperature i kasno dozrijevanje preporuča saditi kod nas u južnim vinogradarskim područjima.
Muškatni hamburg ubraja se među najpoznatije i najraširenije zobatice. Uzgojen je u Engleskoj, (u stakleniku) otkuda se proširio po cijelom vinogradarskom svijetu. U Makedoniji dospijeva koncem kolovoza, a u sjevernoj Dalmaciji deset do petnaest dana poslije. Rastresiti grozdovi s tamnomodrim bobicama, neujednačene veličine koje su vrlo sočne, ukusne, aromatične i slatke, pa se upravo zato iz njegova grožđa, koje rodi redovito i obilno, ponekad proizvodi i vino.
Krstač je autohtona crnogorska bijela vinska sorta koja se u kraju svoga nastanka uzgaja još samo na ograničenim površinama. Osjetljiv je na sivu plijesan. Stručnom preradbom grožđa ove sorte dobiju se pitka, srednje alkoholna (oko 11,5% vol. ), ekstraktom bogata (i do 24 g/l), slamnato žuta, suha bijela vina s jedva primjetnom sortnom aromom.
Župljanka je vinska sorta bijelog grožđa nastala oplodnjom „crnih“ roditelja: prokupca i pinota crnog. Prema rezultatima znanstvenih ispitivanja koja su potvrdila dobru rodnost, visok sadržaj šećera u grožđu (oko 21 %, a u dobrim godinama i do 24 %) i ukupnu kiselost (od 8 do 11 g/l), ali i dobru otpornost na sivu plijesan, ova je sorta najuspješniji križanac prof. D. Milisavljevića i njegovih suradnika. Zbog uspravno rastućih ljetorasta, prikladna je za strojnu obradu vinograda. Zasad se najviše uzgaja u fruškogorskom vinogorju, ali se njena sadnja preporuča i u drugim vinogradskim područjima. Pri tom valja brinuti o njenoj osjetljivosti na peronosporu i na mogućnost smrzavanja zimi (zato valja provoditi odgovarajuću zaštitu i izbjegavati sadnju na hladnim nižim položajima). Preradbom njena grožđa dobiju se vina iznimne kakvoće, što potvrđuje i primjer da je 1979. na ocjenjivanju u Ljubljani bila proglašena šampionom.
Ugni blanc fr. naziv za tal. bijelu vinsku sortu trebbiano toscano, koju neki zbog mnogih sličnosti, poglavito u pogledu rodnosti i kakvoće mošta i vina, poistovjećuju s kultivarom trbljan bijeli, rasprostranjenom kod nas. Visoka rodnost, dobra otpornost na bolesti te bogatstvo (mošta i vina) ukupnim kiselinama, pomažu širenju ove sorte iz koje se proizvode ponajvećma stolna, srednje alkoholna, kiselkasta vina. U Francuskoj se iz vina ove sorte (destilacijom i odležavanjem u drvenim bačvama) proizvodi čuveni cognac.
Smederevka bijela vinska sorta grožđa koju u Bugarskoj i Grčkoj zovu dimiat, u Ukrajini galan, u Turskoj dertonija itd., što govori o njenoj rasprostranjenosti. Osim u okolici Smedereva - Srbija (po kojem je i dobila ime pod kojim je znaju i drugi narodi), zbog velike rodnosti i sposobnosti da poboljša svježinu (kiselost) vinima kojima ta svojstva nedostaju, uzgaja se i u vinogradima Makedonije, Crne Gore i Hercegovine. Kod nas se manje proizvodi (Slavonija), a zbog uvoza više pije, jer zbog svoje slamnatožute boje, kiselkasta okusa i niske alkoholnosti (od 10 do 11 % vol.), te uvijek konkurentne cijene ulazi u sastav stolnih vina što ih na ovom tržištu nude velike vinarske organizacije.
Kraljica vinograda je rana bijela zobatica koju je uzgojio mađarski selekcionar Mathiasz Janoš 1916. god. (križanjem sorte kraljica elizabeta s čapskim biserom, sortom koja je također njegova selekcija). Mađarsko joj je ime Szälökertek kiralynöje muskataly. Rodi obilno, a u nas sazrijeva krajem srpnja ili u prvoj dekadi kolovoza. Osjetljiva je na sivu plijesan. Ako prezrije mijenja okus i miris i time gubi na kakvoći.
Afus-ali je najpoznatija zobatica (odnosno stolna sorta v.l.) u svijetu i na našem tržištu. Veliki grozdovi (primjerice, u klimatskim prilikama otočića Suska) što sazrijevaju u drugoj polovini rujna imaju krupne žutozelene bobice prijatna okusa. Dobro se čuva u hladnjačama, pa se stoga najčešće baš ova sorta prodaje do kasne zime. Na otoku Susku gdje je polovicom XX. stoljeća bila vodeća zobatica (i gdje je uzgajana na 1,5% ukupnih vinogradarskih površina t.j. na oko 4,2 ha), zovu je boldun, u Italiji regina, u Francuskoj dattier de beyrouth, u Bugarskoj bolgar itd.
Čapski biser kod nas još i julski muškat i biser od Čabe. Vrlo je rana stolna sorta grožđa svjetlo žute boje; zbog ranog dozrijevanja i slatka okusa česta meta napada osa i ptica. Okus mu je vjerojatno dao muškat ottonel, jedan roditelj, ove, križanjem u Mađarskoj (i to 1916. godine, zaslugom selekcionara Mathiasz Janoša) dobivene sorte.

 

 

Izvor: http://vinopedia.hr

Autor:
Gric-Gric Filed Under:
Kategorija s bocama - Podjela vina
E-mail Ispis PDF

Zanimljivosti

Ispovijesti mladog kuhara

 

Prijatelji:

Vinarske priredbe

Uskoro više informacija. Hvala!

Ostala događanja

Uskoro više informacija. Hvala!

 

Kuhanje s potpisom Facebook

Pratite nas i na Facebooku! Ako Vam se svidi znate što trebate? LIKE;Sviđa mi se...

 

¨¨¨Kontakt / O nama ¨¨
© 2011 www.GRIC – GRIC.com