Feb 06

Ne graševini, Slavonija 'voli' crna vina

Nagrađivani vinar Domagoj Klasiček, koji je prva zlata osvojio s nenavršenih 30 godina života, uz obale Dunava radi neke od najboljih hrvatskih merlota i cabernet sauvignona
Sauvignon te mora šokirati mirisom, a kad ga piješ, ne smiješ ga osjetiti - počeo nam je otkrivati tajne vinar Domagoj Klasiček čim smo ušli u njegov vinski podrum sagrađen 1908. godine. Opomena je stigla prekasno - prvi kontakt s čašom nas je ošamutio, a trebalo je probati i ostala nagrađivana vina, crna i bijela - muškatni silvanac, merlot, cabernet sauvignon... Kad se 2007. prijavio na splitski Gast, naš domaćin imao je samo 27 godina i bio je najmlađi sudionik. Ambiciozni vlasnik vinarije Iuris, smještene između Aljmaša i Erduta, nije imao respekta prema starijima; njegov merlot dobio je zlato i tada i dogodine, a nagrađen je i cabernet sauvignon koji je 2009. proglašen najboljim kontinentalnim crnim vinom. Iste je godine Iurisov muškatni silvanac (berba 2007.) izabran za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj. Nagrade su stigle i s Vinovite i Vinuma gdje je zlato dobio i spomenuti bijeli sauvignon.
Iako se ponosi svojim muškatnim silvancem, napravljenim od grožđa iz zaboravljenog, pola stoljeća starog vinograda, Klasiček preferira crne sorte grožđa i ne podržava uvriježenu podjelu zemlje na južnjački plavac i sjevernjačku graševinu. Slavonija je stojećima imala snažnu tradiciju crnih vina, sve dok komunisti nisu preuzeli vlast i odredili da će Slavonija biti bijela, a Dalmacija crna, pojašnjava nam. Tada su masovno iskrčeni slavonski vinogradi s autohtonim crnom sortama, kao što je primjerice kadarka, tipična za cijelo Podunavlje. Na njihovu se mjestu sadila uglavnom graševina iako to vino nije autohtono niti ima osobit potencijal. "Ja ne vjerujem u graševinu, ona je već dala svoj maksimum. Jedino se na području bivše Jugoslavije od graševine rade suha vina, drugi je narodi stavljaju u kupaže za slatka vina. Ta je loza dobra samo zato što u vinogradu ne zahtijeva puno pažnje. S drugim vinima nije tako lako. Kad sam počinjao sa sauvignonom, trebalo mi je šest godina da skužim to vino, jedne je godine oksidiralo i nisam nikako shvaćao zašto se to događa, bio sam očajan", priča nam Klasiček koji je toliko srastao sa svojim vinogradom da s vremena na vrijeme u njemu hoda bos.
Vino je živi stvor
Mještani su ga prvo čudno gledali, no kad su zaredale nagrade, morali su priznati da ljubav čovjeka i zemlje daje ploda. Tumači nam kako je vino živi stvor koji se rađa, zrije i umire, a zadaća vinara je prepoznati kad je počela pojedina faza. Njegova se vina i po nekoliko godina smiruju u bačvama od slavonske hrastovine. Kad dođe trenutak, pretače ih u boce gdje, ovisno o sorti, odleže još neko vrijeme. "Morate slušati vino, ono vam sve kaže. Kao i čovjek, vino može skrenuti u loše društvo, vi ga morate voditi na pravi put. Katkad ga morate pustiti da se razboli, kao dijete, a onda ga izliječiti", brižno će Klasiček. U podrumu uglavnom drži bačve od 505 litara, u kojima vino sporije dozrijeva. Ta je varijanta skuplja, ali i bolja od odležavanja u manjim bačvama od 225 litara, popularnog barriquea. Klasiček nas podučava da te među hrvatskim vinarima sve popularnije bačve nije ispravno zvati barrique. Taj bi naziv trebala nositi samo bačva napravljena u kraju oko Bordeauxa jer se već u nekom drugom dijelu Francuske bačva od 225 litara drukčije zove. Klasičekov je cilj uvijek napraviti prepoznatljivo vino koje naglašava karakteristike područja, bez obzira je li riječ o autohtonoj ili uvezenoj sorti. "Treba bježati od uniformiranosti, vino mora imati personifikaciju", objašnjava nam. Dvije je godine radio u slovenskoj vinariji Brič, dovoljno da napravi personicifirano vino. Kasnije ga je jedan vinar poznanik pitao je li radio vina u Briču jer je u nekima prepoznao Klasičekov rukopis. Takve je anegdote običnim vinoljupcima teško shvatiti.
Stogodišnja tradicija
Iurisovi vinogradi izrasli su na crnici Kraljevog vrha, odakle se blago spuštaju prema Dunavu. S velike rijeke poslijepodne stiže sunčana refleksija, dodatna doza topline i svjetlosti. Naš domaćin tvrdi da je upravo nedaleki Ilok, a ne Hvar, najsunčaniji grad u Hrvatskoj. "Ovdje se vino radilo prije dvije tisuće godina kad Francuzi nisu ni znali što je loza. Rimski car Hadrijan zabranio je sadnju, ali je njegov nasljednik Markus Aurelius Probus, kojeg mi ovdje štujemo kao sveca, poništio taj dekret", kaže Klasiček. U čast rimskog cara na tržište će plasirati vino probus, kupažu cabernet sauvigonona, merlota i kadarke. Uza sve navedeno Iuris ovdje proizvodi i crni pinot, graševinu te rosaliju, odličan rose rađen od cabernet sauvignona. Vinarija Iuris baštini stogodišnju tradiciju osječke poduzetničke obitelji Piller, koja je ovdje zasadila vinograd 1910. godine. Nakon rata preostali su članovi te njemačke obitelji nastavili proizvoditi vina iako to nije bilo lako jer se grožđe trebalo davati u kombinate. Nasljednica Karolina Piller je 1977. prodala deset hektara vinograda Domagojevu ocu Damiru Klasičeku, kasnijem dekanu osječkog pravnog fakulteta, što objašnjava i ime vinarije, Iuris. Ono što je ocu pravniku bio hobi sinu je postala strast: "Otkad pamtim, sjećam se berbe i pretakanja vina", kaže Domagoj koji je u Osijeku završio agronomiju, potom otišao u SAD na jednu od vinarskih akademija te se dvaput usavršavao u Francuskoj, u Perpignanu i Bordeauxu. U posljednjem ratu, kad je cijeli kraj bio pod srpskom okupacijom, vječito žedni pobunjenici su prastare bačve otvarali hicima iz pištolja, a poslije bi ih iznijeli na dvorište i zapalili. Nakon što je Podunavlje reintegrirano, obitelj Klasiček krenula je iznova: nabavili su nove bačve, prvu berbu imali su 1998. i danas stalno zapošljavaju 20 ljudi. Kupnjom novih vinograda vinograd je povećan na 56 hektara, a plan je doći do 100 hektara. Zemljište je već kupljeno, treba još samo zasaditi lozu. "To nam je dosta za ozbiljan vinograd, pa i za izvoz. Ne bojim se jeftine i dobre konkurencije iz Čilea ili neke druge zemlje jer vinski nomadi će uvijek htjeti probati i ovo naše vino. Treba imati strateški plan i dosta uložiti u marketing. Eto Makedonija oglašava svoja vina, a mi ne. Stihijski se ne može puno napraviti", napominje Klasiček, čija se vina unatoč nagradama u vinotekama prodaju po pristupačnim cijenama. Počeo je graditi novi vinski podrum, uz njega i kušaonicu vina, ali i sobe za smještaj posjetitelja erdutske vinske ceste, uz koju se već poslagalo osam vinara.
Dragocjeno znanje i iskustvo

Klasiček kaže da je najviše naučio od enologa Vlade Kovača iz Novog Sada, inače člana Francuske agronomske akademije. "Čika Vlada je vrhunski intelektualac i stručnjak za vina, primjerice on je osmislio i poznati crnogorski Vranc po corde. Kad nas je prvi put posjetio 1997., mi smo amaterski radili vino i pili ga iz krigli. Tada mi je rekao da imam ono nešto u sebi i ohrabrio me. Naučio me vinskoj znanosti, a duhovni sam dio otkrio sam", kaže naš domaćin. Sada i on prenosi znanja drugima, pa tako savjetodavno djeluje u Zagorju, dok u bračkom Nerežišću s tamošnjim vinogradarom Jerkom Bezmalinovićem gradi vinski podrum. Tamo će već ove godine flaširati plavac iz vinograda u Smrčevoj luci, s južnih obronaka otoka Brača. Pripremaju dvije linije vina - bracera i nešto skuplji jenaro. "Bračanima je jasno da su prošla vremena u kojima će im netko grožđe otkupljivati po 26 kuna za kilo, vrijeme je za nove proizvode", kaže Klasiček, i jedva otkriva svoj najnoviji plan: ujedinjenje dvaju vina, iz kontinentalne i primorske Hrvatske, u jedno.
Podunavlje, nova vinarska regija
Nakon što su ga par puta izvarali razni trgovci, "tipovi u bijesnim autima koji uzmu paletu vina i potom ugase firmu", Klasiček se povezao s kolegama, "da vidimo tko su pravi trgovci a tko lopovi". Ovih dana osnivaju udrugu radnog naziva Podunavlje ili Danubius. Cilj im je stvoriti vinarsku regiju u kojoj će se spojiti vinogorja Erduta, Iloka i Baranje. "Hrvatska uz Dunav ima tri velike vinarije i niz malih. Naša su vina međusobno slična i dosta drugačija od slavonskih vina iz Kutjeva ili Đakova", objasnio nam je motiv za preustroj karte vinorodnih područja.
DJ Domagoj napravio pankersko vino
Mladi je vinar u nekim krugovima poznat i kao DJ Domagoj, sa svojim setom elektroničke glazbe nastupao je i u nekoliko zagrebačkih klubova, od kojih mu je nadraži Masters. Sudjelovao je i na promotivnom, osječkom Iurisovu partyju, zajedno s još tri DJ-a. Ni punk nije zapostavljen, Iuris je nagrađivani cabernet sauvignon iz 2006. flaširao i u ograničenoj seriji od 500 komada, posvećenih turneji U.K. Subsa. Legendarni britanski pankeri imali su 2009. koncert u Osijeku, odakle ih je lokalni menadžer doveo na degustaciju u Iurisov podrum. Epilog: njihov idući koncert u Pečuhu morao je biti odgođen, a vino iz te serije poslano na splitski Gast proglašeno je najboljim kontinentalnim crnim vinom.

Izvor: http://www.poslovni.hr

 

Autor:
Gric-Gric Filed Under:
Kategorija s bocama - Slavonija
E-mail Ispis PDF

Zanimljivosti

Ispovijesti mladog kuhara

 

Prijatelji:

Vinarske priredbe

Uskoro više informacija. Hvala!

Ostala događanja

Uskoro više informacija. Hvala!

 

Kuhanje s potpisom Facebook

Pratite nas i na Facebooku! Ako Vam se svidi znate što trebate? LIKE;Sviđa mi se...

 

¨¨¨Kontakt / O nama ¨¨
© 2011 www.GRIC – GRIC.com