May 24

Indijska smokva ili opunacija


Foto

Indijska smokva stručnog naziva Opuncia ficus indica, potječe iz Srednje Amerike. Naziv smokva dobila je po obliku ploda koji sliči smokvi. Ova biljka potječe iz obitelji kaktusa. U Europu su je prenijeli pomorci i tu se brzo udomaćila i raširila po Mediteranu. Kod nas po otocima i priobalju postoji priličan broj različitih vrsta indijske smokve, a pretežito, i to najviše kao posebno dekorativna biljka, koristi se u oblikovanju vrtova. Posljednjih se godina prilično širi i seže sve do Istre. Razlog tome su blaže zime koje može s lakoćom podnijeti, dok bi se za prijašnjih vremena i jakih zima najčešće smrznula.


Kod nas gotovo nije poznata kao voćna vrsta i kao takvu gotovo je nitko i ne koristi. Tek posljednjih godina sramežljivo se počela pojavljivati na našem tržištu. Dijelom je tome zaslužan i njen oblik, odnosno vanjski omotač ploda koji je pun sitnih mali iglica, koje se nalaze u čupercima na plodu smokve. Zbog toga djeluje pomalo neprivlačno. Plod inače sadrži mnogo fosfora, kalcija, kalija te vitamina C i B, oko 25 - 30 posto šećera, gotovo 80 posto vode, a sadrži i nekoliko raznih kiselina koje stvaraju ugodan osvježavajući kiseli okus ploda. Od ploda indijske smokve mogu se praviti razni napici, marmelade i džemovi, a mogu se jesti i sirove. Uz to, ova biljka je i ljekovita.


Kod berbe moramo, najbolje rukavicama, skinuti čuperkaste nakupine iglica, plod oprati i kožu ploda oljuštiti, skinuti kao kod smokve. Tako očišćenu možemo je jesti sirovu ili napraviti neke od prije spomenutih pripravaka. Indijska smokva kod nas posljednjih godina dobro raste i postoje primjerci veći od dva metra. Dakle, i kod nas se može uzgajati.

Na području Mediterana postoje i plantažni nasadi ove izuzetne biljke koja ne traži posebne uvjete. Podnosi i lošiju zemlju, ali ne voli previše vlažno tlo. Može izdržati dugotrajnu sušu. Premda malo trave raste ispod nje, ipak je treba držati čistom pa je najbolje po sadnji postaviti malč bilo od plastične folije koja mora biti dugotrajna ili od raznih vodopropusnih mreža koje možemo prekriti pijeskom, šljunkom, drvenastim otpacima i sl. Na taj način će nam i pristup biljci biti jednostavniji.

Piše: Ž. PERAN

Izvor: Labin

Autor:
Gric-Gric Filed Under:
Voće - Voće
E-mail Ispis PDF

Zanimljivosti

Ispovijesti mladog kuhara

 

Prijatelji:

Vinarske priredbe

Uskoro više informacija. Hvala!

Ostala događanja

Uskoro više informacija. Hvala!

 

Kuhanje s potpisom Facebook

Pratite nas i na Facebooku! Ako Vam se svidi znate što trebate? LIKE;Sviđa mi se...

 

¨¨¨Kontakt / O nama ¨¨
© 2011 www.GRIC – GRIC.com