May 24

Šumske jagode

Spadaju u divlje voće i imaju daleko veću važnost nego što se o njima zna.

To je jedna vrlo stara, otporna i samonikla trajnica koja prva nastanjuje krčevine i šumska požarišta. Možemo je naći sve do nadmorske visine od 1500 m.

Arheološkim istraživanjima pronađene su sjemenke ovoga voća još u naslagama koje potječu iz kamenog doba. Ni Rimljani nisu mogli ostati ravnodušni na ovo kvalitetno voće pa otud i potječe ime ovoj biljci od latinskog „fragare“ što znači mirisati, a sam plod ove biljke nazivali su „fragum“. Možemo reći kako povijest bilježi da je vrtni uzgoj ovog voća počeo u 15. st. Prve su sorte stvorene u Čileu i Sjevernoj Americi odakle je u 17. st. počelo njihovo prenošenje u Europu. Kad smo kod povijesti, valja napomenuti kako je poznata činjenica da se šumskim jagodama trgovalo i na Putu svile.

Šumska jagoda voli polusjenovite i sunčane položaje sa vlažnim i propusnim tlom, blage do umjerene kiselosti, kamenita i pjeskovita zemljišta te zemljišta bogata nitratima.

Cvijet i plod šumske jagodeŠumska jagoda na poštanskoj markiPlodovima ove biljke se hrane ptice i neke druge životinje doprinoseći tako rasijavanju sjemena (endozoohorija). Šumska se jagoda razmnožava sjemenom u jesen ili izbojcima u proljeće. Cvate bijelim cvjetom sa žutim središtem, od proljeća pa do ljeta, a nije rijetkost da po drugi put procvate i u jesen. Isto tako njen sočni plod možemo ubirati sve tamo od svibnja pa do same jeseni.

Malo je poznata činjenica da šumskoj jagodi pogoduju upravo ona tla na kojima se zadržavaju mravi i prave svoje nastambe, pa se zbog toga može reći da mravi najbolje znaju put do šumskih jagoda.

O vrijednosti i značaju šumske jagode dovoljno govori podatak da ona spada u jednu od biljnih vrsta kojima je hrvatska pošta posvetila marku.

Isto tako nadaleko su poznata ljekovita svojstva ove biljke pa se njeni plodovi, izdanci, lišće i korijen koriste kroz razne pripravke u liječenju žučnih i bubrežnih kamenaca, nesanice, za umirenje živaca, kao protuupalna sredstva, za poboljšanje probave i apetita te protiv reume.

Plod šumske jagode sadrži natrij, kalcij, željezo, fosfor, eterična ulja, tanin, limunsku, vinsku i salicilnu kiselinu te dosta vitamina C.

Ako listove šumske jagode, ubrane s početka ljeta, stavimo u rakiju, te tu rakiju razrijedimo, onda dobijemo izvrsno sredstvo za ispiranje usne šupljine čime se sprječava loš zadah iz ustiju i krvarenje zubnog mesa.

Izvor: Sve o svemu

JAGODA ŠUMSKA ( Fragaria vesca L. ) – Rosaceae / ružičnjače/
(Sinonim: F. sylvesris Duch.)
Farmakopejski naziv : Fragariae folium, fructus, rhizoma.
NARODNI NAZIVI : crvena jagoda, jagoda divlja, rumena malina, fragula, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rdeča jagoda, sunice, troskva.

OPIS: Višegodišnja niska zeljasta divlja biljka, stabljika uspravna, rjeđe ustajuća, u donjem dijelu sa stršećim, u gornjem dijelu najčešće sa poleglim dlačicama. Listovi su troperasti, jajoliki, na dugim peteljkama, na naličju sa svilenkasto poleglim dlačicama. Cvjetovi dvospolni, oko 1,5 cm. u promjeru, imaju uz pravu čašicu još i vanjsku čašicu sastavljenu od listića, koji stoje između lapova, pa se čini da čašica ima dvostruko veći broj lapova od broja latica u krunici. Krunični listići 4-8 mm dugi, goli, a također su i plodnice gole. Plod je sočna, slatka crvena jagoda. Iz korijena, oblog rhizoma, izbijaju stabljike, listovi i vriježe kojima se jagoda dalje razmnožava.

U našim šumama i šikarama često susrećemo još dvije vrste ovog roda : kitnjaču ( F. moschata Duch.) –/ Syn.: F. elatior Ehrh./, koja izraste do 40 cm u visinu i pucavica ( F.viridis Duch.) -/Syn.: F. collina Ehrh./- kod koje je čašica prilegla uz plod ili je uspravna.

Cvate u travnju i na početku svibnja, a lišće i plod ubiru se od travnja do srpnja, kada se sabire i korijen i rizomi. Listovi se beru dok biljka cvate, a korijen i rizom u rano proljeće ili kasnu jesen. Listove kao i korijen treba sušiti u hladu na prozračnom mjestu.

PLOD - natrij, kalcij, željezo, fosfor, oko 10% katehinskog tanina, fragarin, galotanin, triterpen, pentozan, elagni tanin, flavonoid, malo eteričnog ulja, salicilnu, limunsku i vinsku kiselinu, pektinske spojeve i jako mnogo vitamina C. Zbog fine arome i prijatnog okusa šumske jagode se najviše cijene od sveg divljeg voća. 100 g svježih jagoda = 40 kalorija.


PRIPREMA LIJEKA, PRIMJENA, DJELOVANJE :
Jagode /plod/ se jede svjež ili prerađen na razne načine.

Čaj od listova šumske jagode : potrebno je 2 pune čajne žlice suhih listova preliti sa ¼ litre kipuće vode i nakon 15 minuta čaj procijediti i piti 3X dnevno po jednu šalicu poslije jela. Taj se čaj može koristiti i za grgljanje.
U pučkoj medicini jagoda se koristi za jačanje cijelog organizma
Od posve mladih listova jagode priređuje se ne samo ljekovit već i vrlo ukusan osvježavajući čaj, posebno od mješavine ¾ listova jagode i ¼ listova lazarkinje, koji se priprema kao oparak.

Za umirenje živaca dobra je mješavina od 20 g mladog, osušenog lišća jagode, 5 g lazarkinje / Asperula odorata/, i 2,5 g timijana / Thymus serpyllum/. Sve se prelije s ½ l. kipuće vode, ostavi poklopljeno da stoji 10 minuta, potom se procijedi. pije se tri puta dnevno po 1 šalica POSLIJE jela.
Za čišćenje krvi i bolju stolicu, te poboljšanje tjelesnih sokova uzme se 8 g lišća jagode i 2 g pelina /Artemisia absinthium/ te prelije s 2,5 dl kipuće vode, poklopljeno pusti odstajati 10 minuta, procijeđeno pije se ujutro i navečer 1 šalica POSLIJE jela.

Protiv reume dobro je 8 g lišća jagode i 4 g žutilovke /Genista tinctoria/ preliti s 2,5 dl ključale vode, ostaviti da stoji 10 minuta pa procijediti, pije se 3X dnevno po 1 šalica.

Protiv rastrojenih živaca, žučnih, bubrežnih i mokraćnih kamenaca i drugih tegoba, te za čišćenje krvi spravlja se čaj: uzme se 1 velika jedaća žlica mješavine od jednakih dijelova lišća jagode, kupine /Rubus fruticosus/,lazarkinje, kadulje / Salvia officinalis/, timijana, zdrobljenih boba borovice / Fructus juniperi/, lišće dugog trpuca/ Plantago lanceolata/, kičica /Erythraea centaurium/ i ploda divlje ruže – šipka -/Rosa canina/, prelije se s 2,5 dl. kipuće vode, poklopi i nakon 15 minuta procijedi. Pije se 3X dnevno po šalica poslije jela.

Oblog od zdrobljenih listova jagode povoljno djeluje na upale i pogoduje izliječenju manjih rana, a oparak od listova i korijena liječi bolesti jetre.


Sirove jagode  s vinom ili mlijekom treba jesti što više dok ima, jer uklanjaju iz tijela mokraćnu kiselinu, pa tako liječe od uloga, reume, čiste tijelo od ugljične kiseline. Za čišćenje od pijeska i kamenaca iz bubrega i žučnog mjehura, jačanja srca, treba svaki dan u toku 4-6 tjedna pojesti po 1 litru zrelih šumskih jagoda s mlijekom, vinom ili limunovim sokom. Nemoćni i rekonvalescenti, još slabi nakon neke preboljene bolesti, trebaju uzimati ½ kg zrelih jagoda prelivenih sa ¼ lit. sirova mlijeka, ili čašom bijela vina, uzima se u 5 obroka u toku dana, a uz to komadić crnoga kruha od integralnog brašna, ili raženoga kruha, - sve dok ima jagoda.

Osip / alergija/ koji jagode izazivaju kod nekih ljudi posve je bezopasan i prolazan. Smatra se da se on može izbjeći ako se jagode propasiraju kroz sito, ali od strune, a nikako od žice.
Kad jedemo jagode, mokraća postaje ružičasta a stolica crvenkasta, ali to nije patološki, nego od jagodnog crvenila – fragarina.
Zrele šumske jagode mogu se sušiti kao i sve drugo voće.
Jagodin plod poboljšava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih žila i povišenog tlaka, sprečavanja grušanja i lijepljenja krvi.

Listove i korijen jagode možemo koristiti za pripravu čaja za grgljanje i ispiranje upaljenih sluznica. Pije se i kod crijevnih i želučanih teškoća, a za slabu i pothranjenu djecu Sebastian Kneipp savjetovao je čaj od listova šumske jagode.
Velika ljekovitost bobica / jagoda / dolazi najbolje do izražaja ako se koriste prijesne. Potpuno dozrele sadrže mnogo vitamina, vitalnih tvari i boja, što je za nas neprocjenjiva ljekovita hrana. Šumske jagode su dobre za reumatičare, oboljele od artritisa i raka, a dobro dođu i onima oboljelima od multiple skleroze.
Jagoda jača vezivno tkivo, daje svježi ten, čini organizam gipkim. Štiti kožu od prijevremenog starenja, od bolesti zglobova, celulita, slabokrvnosti, osigurava elastičnost krvnih žila. Sadrži mnogo betakarotena, vitamina c, B1, B2, natrija, kalija, kalcija, fosfora, željeza.

Izvor: Kupinko

Autor:
Gric-Gric Filed Under:
Voće - Voće
E-mail Ispis PDF

Zanimljivosti

Ispovijesti mladog kuhara

 

Prijatelji:

Vinarske priredbe

Uskoro više informacija. Hvala!

Ostala događanja

Uskoro više informacija. Hvala!

 

Kuhanje s potpisom Facebook

Pratite nas i na Facebooku! Ako Vam se svidi znate što trebate? LIKE;Sviđa mi se...

 

¨¨¨Kontakt / O nama ¨¨
© 2011 www.GRIC – GRIC.com